Politika

Nakon potpunog debakla Bajs nudi izlaz iz krize za HSS

2011-12-30T11:50:00.000-08:00

Bjelovarsko-bilogorska organizacija HSS-a najuspješnijaje Županijska organizacija HSS-a na nivou države. Vratiti HSS naput uspjeha neće biti nimalo lako! Nudim HSS-u novu viziju i novi program!Promijenit ću vodeći tim i dovesti nove ljude na čelo HSS-a rekao je DamirBajs na tiskovnoj konferenciji u Bjelovaru. Iz cijele Hrvatske su me zvaliljudi i predlagali mi da se kandidiram. Županijski ogranak BBŽ me predložio ija sam na kraju prihvatio! Demokratska smo stranka i bilo bi dobro da za svakufunkciju ima nekoliko kandidata. Osobno ću svojoj kandidaturi priložiti svojizborni program. Birači ne mogu biti krivi za loš izborni rezultat HSS-ana parlamentarnim izborima! Potrebno je sve novo; ne samo povratakpoljoprivredi, nego će se morati poduzeti i niz drugih poteza! Povjerenjebirača je izgubljeno u trenutku kada je Pankretić odstupio s mjesta ministrapoljoprivrede i prešao u drugo ministarstvo. Posebno onih koji su tradicionalnonaklonjeni HSS-u. Ključna promjena HSS-ove politike bit će da biračeuvjerimo kako se to nikada više neće dogoditi - da HSS napustipoljoprivredu! - obrazložio je svoje namjere Damir Bajs. Miroslav Čačija, predsjednik u HSS-u najuspješnijeg ogranka, rekao je upetak da će bjelovarski ogranak predložiti Damira Bajsa za novog predsjednikajer smatraju kako brojne činjenice govore o tome kako je baš on sposobanstranku vratiti na put uspjeha./izvor:bjelovar.info/

Ponovo popuštanje Srbiji?

2011-12-15T03:20:00.000-08:00

Milanović ima trideset dana da sastavi Vladu i zatraži povjerenje Sabora za njen sastav i program. Regija jugoistoka Europe nije bila tema u kratkom Milanovićevom obraćanju, ali je na novinarsko pitanje - koji će biti njegov prvi vanjskopolitički posjet - odgovorio da će to vjerojatno biti u potrazi za investicijama, ali i da je svjestan da - kako je kazao - živimo u regiji koja još uvijek nije zaključena u sigurnosnom i ekonomskom pogledu, i da je tu odgovornost Hrvatske velika. Najvjerojatnija buduća ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u srijedu je, nakon razgovora s zamjenikom pomoćnika američke državne tajnice Philipom Reekerom, upitana za mogućnost da Hrvatska povuče svoju tužbu protiv Srbije za genocid, kazala kako svrha takvog načina rješavanja problema nije simbolična, nego praktična! Inače, u hrvatskoj javnosti već se čuju skeptični komentari oko uspjeha inicijative za sporazumom umjesto tužbi, koji upozoravaju da Srbija ulazi u izbornu godinu, i da se ono što se želi napraviti – napravi što prije. Što se tiče politike nove vlade prema Bosni i Hercegovini, ona je u utorak navečer u razgovoru za javnu televiziju naglasila kako je službenom Zagrebu BiH važna zbog stabilnosti Hrvatske, ali i zbog stabilnosti cijele regije. Ona je ponovila da će nova hrvatska vlada svoju politiku prema Bosni i Hercegovini voditi bez fige u džepu, i da više nikada neće pokušavati nametati Bosni i Hercegovini bilo kakvo rješenje.

Hrvatska pred novim izazovima

2011-12-05T01:16:00.001-08:00

Hrvatskaje u nedjelju dobila novu vladu koju će kao premijer voditi SDP-ov predsjednikZoran Milanović, a njegovi najbliži suradnici bit će tri potpredsjednika, dvaiz SDP-a i jedan iz HNS-a. Prema pisanju Novog lista, potpredsjednica SDP-aMilanka Opačić vodit će resor društvenih djelatnosti, odnosno socijale, NevenMimica široko područje unutarnje i vanjske politike te poslova EU-a, a šefHNS-a Radimir Čačić gospodarstvo u najširem smislu, i pod njegovom kapom bit ćešest ministarstava, od samog gospodarstva preko regionalnog razvoja dofinancija. U planu je da se veliki resor zaštite okoliša i graditeljstvapodijeli na dva - Mirela Holy vodit će zaštitu okoliša, a za graditeljstvo jošnije poznato. Kako se navodi u stožeru SDP-a i Kukuriku saveza, do srijede iličetvrtka Milanović će sigurno definirati sve i predsjedniku Ivi Josipovićuotići s kompletnim popisom imena ministara. Poznato je - u Vladi će biti dvaRiječana, Slavko Linić koji će voditi financije te Zlatko Komadina koji ćedržati promet i infrastrukturu. Prema onome što je dosad poznato, SDP-ovekonomski strateg Branko Grčić, dekan splitske ekonomije, imat će resorregionalnog razvoja, koji uključuje korištenje fondova EU-a u velikoj mjeri,jer se u dominantnom SDP-u ionako smatra da Europska unija postaje unutarnjepitanje - barem nakon 1. srpnja 2013. godine. Vanjske poslove u najširem smisluvodit će HNS-ovka Vesna Pusić, a HNS bi mogao dobiti i resor poljoprivrede,koji će, čini se, voditi Osječanin Ivan Vrdoljak, blizak vrhu svoje stranke. Kakoje od ranije poznato, unutarnje poslove vodit će Ranko Ostojić, zdravstvo RajkoOstojić, a pravosuđe vjerojatno Josip Leko. Njegovo se ime spominjalo kaokandidata za šefa Sabora, no čini se da mu Milanović želi namijeniti pravosuđete bi Boris Šprem mogao biti novi 'barba Luka', odnosno novi predsjednikparlamenta. Naravno, IDS-ovce će u Vladi predstavljati Veljko Ostojić u resoruturizma, a HSU neće imati čovjeka u Vladi - Silvano Hrelja bit će vjerojatnopotpredsjednik Sabora (moguće kao i Damir Kajin, IDS). SDP-ovac Ante Kotromanovićdržat će resor branitelja, a očekuje se da bi 'Josipovićev čovjek' MirandoMrsić mogao držati obranu. Po svemu sudeći, ministarstvo uprave mogao bi voditiSDP-ov 'matematički guru' Arsen Bauk. Još jedan mladi lav SDP-a, Gordan Maras,navodno bi mogao voditi novi resor - poduzetništvo. Ukoliko HNS prepusti resorkulture SDP-u, budući da vjerojatno ulazi njihov Vrdoljak, tada će sevjerojatno tražiti neko ime izvan same stranke. Resor znanosti još je, po svemusudeći, otvoren - navodno vanjski Neven Budak više nije u igri, kao i riječkirektor Pero Lučin, a spominjala su se imena Riječana Željka Jovanovića iliRomane Jerković, no s obzirom na uspjeh Kukuriku liste u 8. jedinici - svi sliste će morati u Sabor te za ostale Riječane nema puno šanse da prođu uizvršnu vlast. Stoga je Jovanoviću namijenjeno mjesto potpredsjednika Sabora,kako se zasad čini. 'Sve o čemu se dosad pisalo uglavnom je više-manje točno,neće biti previše iznenađenja, jer naši su kadrovi javnosti dobro poznati.Dakle, malo će se koja obrva podignuti kad se objavi sastav Vlade', potvrdio jeNovom listu sugovornik u vrhu SDP-a.

Izbori u Hrvatskoj 2011.

2011-11-22T13:18:00.001-08:00

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) objavila je izvješće o procjeni stanja izbora u Hrvatskoj te potrebi za njihovim praćenjem od strane OESS-a. Oni će biti nezakoniti i neustavni, a brine i niz drugih događanja vezanih za kampanju. OESS-u je problematično i financiranje izbornih kampanja, izborna kampanja koja je obilježena istragama o korupciji i slučajem Sanader, ulazak Hrvatske u Europsku uniju te porast nacionalističke retorike.

Zašto biste trebali biti nazočni tribini HKV-a 6. lipnja

2011-06-03T04:08:00.000-07:00

Hrvatsko kulturno vijeće organizira tribinu pod naslovom „Balkan u crnini – BiH u ratu i danas". Tribina će se održati u ponedjeljak 6. lipnja 2011. u Zagrebu, dvorana Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27., s početkom u 19,00 sati, a na njoj će nastupiti: Zvonimir Franjković, autor knjige "Balkan u crnini", Petar Vulić, predsjednik splitske podružnice Udruge Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., dr. sc. Miroslav Međimorec, član UO HKV-a, te Hrvoje Hitrec, predsjednik HKV-a. Pozornost hrvatske javnosti trebala bi biti sve više usmjerena prema sudbini hrvatskih generala i branitelja predvođenih Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovićem, koji u Haagu očekuju presude nesklonoga i tendencioznog suda. No, da bi javnost mogla prosuditi o važnosti toga procesa (i) za Republiku Hrvatsku, mora imati točne spoznaje o događajima u Bosni i Hercegovine u devedesetim godinama prošloga stoljeća. Pouzdan priručnik u potrazi za istinom svakako je knjiga Zvonimira Franjkovića "Balkan u crnini", koja donosi tekstove niza autora iz različitih izvora, te do u detalje rasvjetljava zbivanja u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, u pojedinim gradovima i na bojišnicama. Autor je vojni ekspert zanimljivoga životopisa, a izravno je sudjelovao u mnogim presudnim događajima. Uz prikaz srpske agresije na BiH, te samoorganiziranje Hrvata koji su se prvi suprotstavili agresoru, Franjković donosi i upečatljive stranice o sukobu Hrvata i muslimana (Bošnjaka) iznoseći točnu genezu sraza i ulogu stranih plaćenika iz islamskoga svijeta, koji su počinili brojne zločine. Spomenuta geneza daje možda i konačne odgovore na tamna mjesta u povijesti sukoba devedesetih, kako u Posavini čiji je pad za mnoge nerazjašnjena zagonetka, tako i u srednjoj Bosni, te u dolini Neretve. U knjizi se donose i tekstovi istaknutih protagonista ratnih zbivanja u BiH, izjave u pojedinim značajnim trenutcima, te njihovo držanje i namjere koje se mogu iščitati. Podsjećamo još jednom: tribina je u ponedjeljak, 6. lipnja, dan poslije odlaska pape Benedikta XVI., u 19 sati, u dvorani Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27. Uz autora Zvonimira Franjkovića, na tribini će govoriti Petar Vulić, predsjednik splitske podružnice Udruge hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., član Upravnog odbora HKV-a dr. sc. Miroslav Međimorec i predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec. (t.l.)

Do kada će nas krasti?

2011-04-06T00:15:00.000-07:00

Bivši premiijer Ivo Sanader u dva je navrata sa državnim zrakoplovom letio na relaciji Zagreb - Beč, tvrdi nacional. Sam let i nije toliko sporan, već razlog zbog kojeg je tadašnji premijer letio. Naime, kako doznajemo, u Beču se održavao bal na kojem je Sanader sudjelovao sa svojom suprugom Mirjanom, a prije kog je odlikovan odličjem "Tirolski orao". Kako se radilo o balu, trebao je biti obučen u frak, koji u tom trenutku nije imao. Stoga je Sanader kod najboljih bečkih krojača naručio ručno rađeni frak, i iskoristio Vladin zrakoplov kako bi u dva navrata otišao na probe za frak. Da je Sanaderu frak stajao kao saliven, dokazuje i fotografija s dotičnog bala, a koliko je frak stajao hrvatske porezne obveznike mjeri se u tisućama eura. (izvor:nacional.hr)

Gotovina neće biti oslobođen?

2010-08-13T02:24:00.000-07:00

Tužiteljstvo nije dokazalo nijednu točku optužnice koja tereti hrvatskoga generala Antu Gotovinu za udruživanje u zločinački pothvat radi trajna uklanjanja srpskog stanovništva s područja oslobođenih Olujom, poručila je obrana u završnom podnesku i pozvala sudsko vijeće Haškog suda da ga oslobodi krivnje po svim točkama optužnice. Citirajući riječi bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha da cilj Oluje nije ni u kojem slučaju bio izgon srpskog stanovništva i da je njihov odlazak, a ne izgon, bio nuspojava vojnih operacija, obrana poručuje da se tim riječima jednog od najvažnijih svjedoka tužiteljstva "pobija sama srž tužiteljskog predmeta", a to je da se radilo o zločinu progona. U završnom podnesku napisanom na oko 300 stranica i podnesenom u utorak obrana navodi da tužiteljstvo nije dokazalo ni postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio, kako tvrdi tužiteljstvo, progon stanovništva počinjen, među ostalim, neselektivnim granatiranjem odnosno razaranjem i paljenjem civilnih objekata, deportacijama, ubijanjem i zlostavljanjem. Tužiteljstvo nije dokazalo ni da je general Gotovina poduzimao ikakve nezakonite radnje u izvođenju Oluje uključivši upotrebu topništva, kažu njegovi branitelji. "Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da je ijedan pojedinačni napad bio nezakonit, a kamoli da je to bio raširen i sustavni zločin protiv civila tijekom operacije Oluje. HV, pod zapovjedništvom Gotovine poštovao je zakone rata unatoč snažnom otporu udruženih snaga RSK, RS i Jugoslavije", kaže obrana generala Gotovine. I hrvatski državni vrh na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom poduzeo je mjere za zaštitu civila, a državni je vrh kao i američki veleposlanik očekivao da će lokalno stanovništvo uoči vojne operacije samo otići, poručuje obrana. "Na Brijunima nije bilo dogovora da se Srbi protjeraju", poručuje obrana. Zločini koji su pak počinjeni u tranzicijskom periodu nakon Oluje nisu bili sustavni, kaže obrana i poručuje da se hrvatska vlast njima bavila. Tužitelji pri tom nisu dokazali nikakvu vezu generala Gotovine s tim zločinima, kao ni njegovu namjeru da počini ikakve zločine, ističe obrana. Tužiteljstvo nije dokazalo ni da je general Gotovina propustio poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao da njegovi vojnici postupaju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, a zločine nije uspjelo ni povezati s vojnicima pod njegovim izravnim zapovijedanjem. "Tužiteljstvo u najvećem broju slučajeva nije ni dokazalo da su počinitelji zločina bili podređeni Gotovini. Štoviše, dokazi pokazuju da je Gotovina u vrijeme koje pokriva optužnica operativno zapovijedao velikim vojnim operacijama u Bosni te stoga nije imao efektivnu kontrolu nad podređenima u Hrvatskoj koji su možda počinili zločine." Tužiteljstvo je također pogrešno zaključilo da u Kninu i drugim mjestima nije bilo legitimnih vojnih ciljeva, a dokazni postupak pokazao je i da je general Gotovina ciljano koristio topništvo u napadima isključivo na vojne ciljeve, navodi se u podnesku. Jedan od razloga pogrešnih zaključaka tužiteljstva bilo je njihovo oslanjanje na lažne, odnosno nevjerodostojne informacije srpskih i međunarodnih izvora iz doba Oluje uključivši pukovnika Andrewa Leslija koji je bio na čelu UN-ova sektora Jug. Obrana ističe i da je dokazano da su evakuaciju srpskog stanovništva organizirale lokalne srpske vlasti, a dio je stanovnika sam napustio to područje prije početka hrvatske akcije zahvaljući propagandi srpskih vlasti i raspirivanju straha od navodne hrvatske odmazde. Iako obrana tvrdi i da nije dokazano da su hrvatske vlasti planirale ili odobrile uništavanje, pljačku i spaljivanje srpskih kuća. Na tezu tužiteljstva da su hrvatske vlasti onemogućavale povratak Srba kao jedan od načina njihova progona, obrana odgovara da su se hrvatske vlasti jedino protivile njihovu masovnom povratku prije normalizacije odnosa s tadašnjom Jugoslavijom što je bilo u skladu s međunarodnim pravom. Dokazi izvedeni tijekom suđenja pak pokazuju su podaci pripadnika međunarodnih snaga i političara o razmjerima zločina počinjenih nakon Oluje pretjerani i da nisu imali uporište u činjenicama, a njihova je metodologija obrade tih podataka bila pogrešna, pa je zahvaljujući tome broj spaljenih srpskih kuća u kratkom vremenu narastao po ruskim pripadnicima UN-a na čak 22 tisuće, poručuje obrana. Dokazni postupak u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" završen je u lipnju ove godine, a završne riječi zakazane su za 30. kolovoza. Prema kazivanju neimenovane osobe bliske Nizozemskoj diplomaciji Gotovina će dobiti najmanje 12 godina zatvora.

Sramotna rasprodaja odličja

2010-07-13T23:54:00.000-07:00

Darko Banjeglav iz Velikog Trojstva, jedan je od poznatijih kolekcionara odličja, opreme i dnevnika kojima je ujedno ispisan dio ratne povijesti, od Austro-ugarske monarhije pa do Domovinskog rata. Među više od 400 ordena tematski uredno pohranjenih prema redoslijedu ratnih zbivanja, od koji su neki neprocjenjive vrijednosti, sve češće u potrazi za novima nailazi i dio onih iz novije hrvatske ratne zbilje, koji su ne samozbog relativno kratkog povijesnog odmaka postali robom "niže kategorije", već su se kako tvrdi ilegalno našli na internetskim kolekcionarskim stranicama. Kao i za vrijeme bivše Jugoslavije, tako je i danas Zakonom o odlikovanjima i priznanjima RH izrijekom zabranjena trgovina, ali to očito ne zanima "dilere" koji nisu branitelji, već od njih otkupljuju odličja, ili su pak do njih nelegalno došli. Stoga je sramotno da se primjerice kutija bianco Spomenica Domovinskog rata na aukcijama prodaje za 299 kuna uključujući i gratis medalju Reda bana Jelačića. U nizanju gotovo neshvatljive degradacije zasluga hrvatskih branitelja možda je najupečatljiviji primjer odličja Reda hrvatskog križa čija je početna cijena na tržištu 70-tak kuna, a da bi ga zaslužio naš je sugovornik tri puta ranjen na bojištima diljem Hrvatske. Još se poraznijim čini trgovina ordenima Reda zahvalnosti koji se dodjeljuju obiteljima poginulih branitelja koji se prodaju po 1000 kuna, pa naviše. Banjeglav tvrdi kako je teško povjerovati da bi se na taj korak odlučili roditelji poginulih, premda ne treba isključiti ni takvu mogućnost, zna li se da su neke obitelji nakon gubitka sinova ostale prepuštene sami sebi. To je samo jedno od naličja Domovinskog rata koje kroz prizmu trgovine odličjima ipak ukazuje i na dio poraća u kojem je pronađen izvor dobre zarade. Pri tome ih ne zanima da su prodajom odličja ne samo duboko zavirili s druge strane zakona, već sramotnim skandaloznom trgovinom po principu "daj što daš" omalovažavaju ne samo odličja , već i one koji su ih i te kako zaslužili. Premda sam do sada u više navrata upozoravao mjerodavno ministarstvo, pa i u vrijeme tadašnje ministrice Jadranke Kosor, nište se nije promjenilo i čini mi kako vodim borbu s vjetrenjačama. Držim da pravo raspolaganja odličjima imaju samo branitelji, a ne trgovci koji u pojedinim slučajevima čak i zlorabe siromaštvo dijela branitelja i od njih otkupljuju teško stečena priznanja - dodaje Banjeglav. Za sada se još uvijek ne nazire kraj ovim nečasnim rabotama , ali je zanimljivo kako se tim problemom do sada nisu previše opterećivale ni udruge proistekle iz Domovinskog. Time bi se bez sumnje i u tom dijelu obrane njegova digniteta stalo uz branitelje koji za sada mogu samo promatrati kako se njihove godine provedene u ratu, rane i druge proživljene traume tretiraju u krugovima trgovaca odličjima. Pri tome je naravno riječ o onima koji su su ih stekli na ratištima. (izvor: Bjelovarac )

Ivo Josipović, Pravda za sve?

2010-02-18T09:45:00.000-08:00

Hrvatska je dobila novog predsjednika. Politika, pravo i glazba ljubavi su novog predsjednika Ive Josipovića. I dok stanovnici Baške vode slave i nadaju se boljem životu koji će im donesti njihove "gore list" ostatak Hrvatske zapravo ne očekuje ništa novo. Svakodnevnica prepuna egzinstencionalnih problema zasjenjuje izbor novog predsjednika. To što smo svakodnevno zatrpani televizijskim euforijsko-optimističnih najava nije pravo stanje stvari. Građani su doslovno gladni i žive obilazeći Plodine, Bilu, Konzum i slične trgovine i žive na akcijama trgovačkih lanaca. Josipovići zasigurno ne žive tako već žive život umjetnika i boema pa priče o boljem životu nemaju nikakovog temelja. Njega su pogodile slike siromašnih koje je sretao u kampanji, pa pitam se gdje je do sada živio? On će i dalje ljubiti pravo, politiku i glazbu a rad za preživljavanje ostat će naša svakodnevnica. Dojam optimizma je samo dojam, a dojam nije konkretna radnja i zagovaranje optimizma je pretjerano. Vjerodostojniji stav bio bi optimizam a želje da nam budu bolje plamte u svima nama. Treba nam čovjek koji vidi više od prosjeka a bojim se da to ovaj čovjek nije.

Skup potpore Miroslavu Tuđmanu

2009-11-08T01:21:00.000-08:00

U subotu 07. studenoga održan je predizborni skup predsjedničkog kandidata prof. dr. Miroslava Tuđmana u Zagrebu. U Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski okupilo se oko dvije tisuće njegovih pristalica, među kojima su se mogle prepoznati mnoge poznate osobe. Skup je počeo nešto iza 11 sati, a potrajao je više od dva sata pri čemu su se izmjenjivali govornici i izvođači kulturno umjetničkog programa. Cijeli program bio je vješto režiran i vođen, uz pomoć kamera i velikih projektora. Naravno, nakon kratkog uvoda hrvatsku himnu izveo je ženski zbor KUD „Pleso“, a minutom šutnje odana je počast prvom hrvatskom predsjedniku i svima onima koji su dali živote za Hrvatsku. Prvi je govorio voditelj Tuđmanovog izbornog Stožera Janko Perić, čovjek s velikim iskustvom u kampanjama kao bivši član Kanadskog parlamenta u tri mandata. Nakon njega govorila je u vrlo jasnim porukama dr. Koraljka Marušić – Kušević, liječnica iz Zagreba, koja je završila dva poslijediplomska studija i koja je dugogodišnja djelatnica Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, kao i nositeljica spomenice Domovinskoga rata. Slijedio je govor dr. Đure Njavre, u kojom su između ostaloga podrobnije objašnjeni ekonomski aspekti Tuđmanovog programa i važnosti da Hrvatska sama određuje i upravlja svojim ekonomskim prioritetima za otvaranje perspektivne budućnosti. Umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo više je puta u svom efektnom govoru izazvao veliki pljesak, počevši od primjedbe kako novi predsjednik mora biti sve što Mesić nije. Završni govor održao je sam predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman koji je tom prilikom rekao: „Dame i gospodo, Hrvatice i Hrvati, hrvatski državljani ma gdje bili, Dragi prijatelji. Prije dvadeset godina, pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, stvoren je pokret koji je imao za cilj uspostavu slobodne, suverene i samostalne države, Republike Hrvatske. Taj se cilj mogao ostvariti jedino izlaskom iz Jugoslavije i oslobađanjem od jednostranačkog komunističkog režima. U burnim vremenima 1990-ih pad berlinskog zida, propast komunističkog sustava i raspad Varšavskog pakta u Europi, potresao je i promijenio je međunarodni, europski i svjetski, poredak. Nisu svi međunarodni čimbenici željeli promjenu dotadašnjeg međunarodnog poretka, niti su pristajali na raspad Jugoslavije. Međutim, dr. Franjo Tuđman uspio je ostvariti snove mnogih hrvatskih generacije. Hrvatska je izborila međunarodno priznanje. Hrvatska je primljena u međunarodne organizacije. Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu. Zašto? Zato jer je Prvi predsjednik znao i vjerovao da svaki narod ima pravo na svoju državu. Zato jer je svoj program pokreta za hrvatsku državu ostvario na zajedništvu domovinske i iseljene Hrvatske, na pomirbi svih političkih opcija koje su bile za Hrvatsku državu, na činjenici da Hrvati nisu ratovali na suprotnim stranama. Na tim je vrijednostima, vrijednostima hrvatske slobode, istine, pravde, stvorena i obranjena naša država. Bili smo tada odlučni i ponosni, ujedinjeni oko iste državotvorne politike. U to smo vrijeme bili pobjednici. Početak tog pobjedonosnog pokreta bio je ovdje u ovoj dvorani, na prvom saboru HDZ-a, uoči prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. A gdje smo danas? Hrvatska je danas, kao što i sami znate, u teškoj situaciji. Vladajuće stranke i koalicije u zadnjem desetljeću dovele su našu domovinu do ruba siromaštva i dužničkog ropstva. Hrvatska je peta zemlja po zaduženosti u svijetu. Hrvatska je četvrta zemlja po odlasku mladih u svijet. Danas imamo manje političkih, gospodarskih i medijskih sloboda nego '90-ih. Naši radnici i umirovljenici bore se za preživljavanje. Naš ponosni narod stavljen je u stanje ponižavajuće podložnosti. Političari su izručili naše generale, čija je jedina krivnja što su obranili državu. Branitelji su ostali bez ponosa i dostojanstva. Mladi bez šanse za siguran posao i uspješnu karijeru. Iseljena Hrvatska je postala politički i gospodarski suvišna: želi joj se uskratiti ustavno pravo glasa, želi joj se uskratiti pravo na Domovinu. Za službenu politiku Hrvati u BiH su postali teret, ostali su bez potpore, prepušteni da se bore sami za svoju ravnopravnost, identitet i opstanak u BiH. Danas smo se okupili ovdje jer želimo jasno poručiti da ćemo odlučno mijenjati takvu politiku, da ćemo obnoviti Hrvatsku. Ovdje smo s jasnom porukom da prihvaćamo odgovornost za nacionalnu sudbinu, da ćemo graditi budućnost na promicanju suvereniteta hrvatske države, poštivanju osobnih sloboda i dostojanstva čovjeka, te zalaganju za socijalnu pravdu. Ujedinimo se opet oko iste državotvorne politike. Budimo opet pobjednici, budimo svoji, jer smo najjači kada smo složni i kada se oslonimo sami na sebe. Tada nam ništa nije nemoguće. Nakon deset godina lutanja službene politike po bespućima, moramo se osloboditi politike podaničkog mentaliteta. U potrazi za izgubljenim državnim i narodnim dostojanstvom i samostojnošću, važno je tko će biti sljedeći predsjednik države jer su njegove ovlasti dovoljno široke za utjecaj u svim područjima života. Kao vaš kandidat na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, što vam mogu obećati? I što možemo i što moramo zajedno učiniti da obnovimo Hrvatsku? 1. Vrijeme je da Hrvatska postane zemlja u kojoj će se dobro i dostojanstveno živjeti. Da bismo to ostvarili moramo prvo svima jasno poručiti da smo odlučni u ostvarivanju svojih ciljeva, da poštujemo sebe i cijenimo druge. Zato moramo prestati sa međusobnim podjelama i svađama, ideološkim isključivostima i netolerancijom, te novim/starim podjelama na fašiste i antifašiste, podjelama koje nam nameću nesposobni političari i zarobljenici prošlih vremena. Moramo se vratiti pomirbi i zajedništvu: vrijednostima na kojima je stvorena Hrvatska i na kojima se stvara Europska unija. I moramo jasno pokazati svima da je naša snaga, snaga hrvatskog naroda u poštivanju vlastite prošlosti i veličini ciljeva kojima težimo. Zato moramo poručiti, da ćemo vratiti i poštivati državne simbole i vrijednosti: Dan državnosti, Oltar Domovine, Dan domovinske zahvalnosti, Domovinski rat, pale branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata. Razmirice iz dalje prošlosti prepustit ćemo istraživanju i povjerenstvima za istinu i pravdu, svjesni da ni jedna politička stranka nema isključivo pravo ili monopol na tumačenje povijesti. No želimo poštenu i temeljitu istragu o zločinima iz totalitarnih fašističkih i komunističkih režima. Zato želimo kao dio Europe proglasiti i dostojanstveno obilježiti 23. kolovoza – danom sjećanja na žrtve komunističkog režima. Želimo društvo u kojem će se pošteno i dostojanstveno živjeti. Želimo izgraditi društvo socijalne pravde i podjednakih mogućnosti. U kojem će svaki pojedinac imati podjednake šanse i uvjete za obrazovanje, posao i dostojanstven život. Zato želim biti predsjednik države u kojoj će svi imati podjednake šanse za dobar i dostojanstven život. 2. Vrijeme je da obnovimo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske. Moramo znati da politički i gospodarski uspješna Hrvatska nije moguća bez zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, jer nas u ovo vrijeme globalizacije upravo iseljena Hrvatska povezuje sa cijelim svijetom. Iseljeništvo koje je nastalo iz nevolje, sada možemo pretočiti u našu zajedničku prednost, da zajedno stvorimo gospodarski jaku i uspješnu Hrvatsku. Nema primjera u suvremenoj povijesti da je bilo koja uspješna zemlja mogla postići brzi gospodarski razvoj bez svoje dijaspore: od Izraela, Irske pa sve do komunističke Kine. Svi su se oni oslanjali na svoju dijasporu. U globalnom svijetu hrvatska dijaspora je most - gospodarski, znanstveni, politički, kulturni, demografski - most koji povezuje Hrvatsku sa svijetom i pruža joj šansu za brzim razvitkom. Hrvatska je pak dijaspori isto tako garancija da može opstati u tom svijetu čuvajući svoj nacionalni i kulturni identitet, ali i mogućnost da u Hrvatskoj uvijek imaju utočište i potporu. Iseljena je Hrvatska zaslužna za stvaranje hrvatske države, ali je i šansa za naš brži oporavak i gospodarski razvoj. Unatoč politici koja je postigla to da se iseljena Hrvatska osjeća izigranom i poniženom, i sada je priljev sredstava od dijaspore veći od 3% BDP-a. Oni pak koji smatraju da su nam hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske teret, a Hrvati u BiH kamen oko vrata koji onemogućava razvitak, pokazuju i dokazuju svoju uskogrudnost i nepoznavanje nacionalnih problema a ni pravila međunarodnih odnosa. Nema te demokratske zemlje u svijetu kojoj nije stalo da svi njezini državljani glasaju na izborima ma gdje živjeli i ma gdje imali svoje boravište. Iseljena Hrvatska u pravilu je gospodarski uspješnija, politički obrazovanija i zato nam je ponovo potrebno zajedništvo i jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Radi budućnosti a ne radi prošlosti. Zato vjerujem da je takva politika presudna za našu budućnost. Zato sam i tražio od Vlade i Sabora da se omogući dopisno glasovanje iseljenoj Hrvatskoj, kako bi svi hrvatski državljani mogli ostvariti svoje ustavno pravo na glasovanje ma gdje u svijetu živjeli. Zato ću biti predsjednik svih državljana Republike Hrvatske. 3. Vrijeme je da Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju institucije koje će štititi njihov nacionalni i kulturni identitet. Bosna i Hercegovina je moguća jedino pod uvjetom pune ravnopravnosti triju naroda. Republika Hrvatska mora davati potporu hrvatskome narodu u Bosni i Hercegovini za slobodan narodni život u vlastitom entitetu. Svima je jasno da postojeće ustavno rješenje ne omogućava ni samoodrživi razvoj BiH, niti proklamiranu ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Zato vjerujem da se rješenje treba tražiti polazeći od uvjeta koje je 1992. međunarodna zajednica postavila za priznaje BiH. To je sporazum o načelima ustavnog uređenja BiH, sporazum koji su potpisale sve tri strane u ožujku 1992., kao uvjet za međunarodno priznanje BiH. U tom sporazumu, poznatom kao Cutilleirov plan stoji: "BiH će biti država sačinjena od tri sastavne jedinice, temeljene na nacionalnim načelima …". Daytonski sporazum nije poštivao tu odredbu jer je htio zadovoljiti oprečne interese srpskog i bošnjačkog naroda. Pri tome su Hrvati prošli loše, jer im postojećim rješenjima nije osigurana stvarna ravnopravnost i konstitutivnost. Hrvatska kao potpisnica međunarodnih sporazuma, Washingtonskih i Daytonskih, te po svojim ustavnim obvezama, ima obveza i prema BiH i prema Hrvatima u BiH. Čak i neovisno o tome RH i BiH imaju uzajamne nacionalne interese jedna prema drugoj jer o tome ovise i naši i njihovi razvojni planovi. Zato Hrvatska mora voditi računa, i davati potporu Hrvatima u BiH kako bi i u praksi postali ravnopravni ostalim narodima.Hrvatskoj je u interesu da Hrvati u Bosni i Hercegovini osiguraju svoju konstitutivnost i ravnopravnost, kako bi tamo bili sigurni i zadovoljni. Zato je Hrvatskoj u interesu da BiH čim prije osigura samoodrživ razvoj, te da i BiH pristupi euroatlantskim integracijama. Zato želim biti predsjednik koji će se zalagati da se Bosna i Hercegovina uredi po švicarskom uzoru, s tri federalne jedinice. 4. Vrijeme je za moralnu obnovu hrvatskoga društva. Vrijeme je da se poštuje istina, pravda i dostojanstvo čovjeka. Vrijeme je da se poštuju kršćanska načela u donošenju zakona koji se tiču obitelji i prava na život. Na početku 21. stoljeća svjedoci smo rasula vrijednosti na kojima je počivao međunarodni poredak u 20. stoljeću i kojima su težila društva na Zapada. Na djelu je proces prevrednovanje univerzalnih vrednota po kojima se čovjek ravnao stoljećima. Sloboda, istina, pravda, ljudska prava i kultura nisu više na cijeni. Danas nam se nameću radikalno nove vrijednosti globalizacije koje određuju egzistenciju suvremenog čovjeka: tehnologija, tržište, informacija i turizam. Suvremeni čovjek danas živi u tom procjepu: čini se da su globalne vrijednosti u ekspanziji, dok su univerzalne na odlasku. Europska unija u svojim dokumentima nije se pozvala na svoje kršćanske korijene i poštivanje univerzalnih ljudskih vrijednosti. Prednost daje vrijednostima globalizacije. Gospodarske i političke krize kroz koje prolazi hrvatsko društvo imaju svoje ishodište u nametanju lažnih nam vrijednosti. Pravde smo se spremni odreći ako se ponudi mogućnost sticanja profita. Istine smo se spremni odreći da ne bismo ugrozili vlastitu egzistenciju. Na korupciju smo pristali onda kada smo se odrekli ponosa i dostojanstva. Ponosan čovjek neće primiti ni davati mito. Ako želimo moralno i zdravo društvo, onda moramo preuzeti odgovornost za poštivanje slobode, za traženje istine, moramo se zalagati i boriti za pravdu. Hrvatska država je u Domovinskom ratu stvorena zahvaljujući odvažnosti i želji za osobnom i nacionalnom slobodom, borbom za istinu o hrvatskom narodu i odlučnošću da se ostvari ta pravedna ideja vlastite države. Odgovornost za vrijednosti kojima težimo, idealne u koje vjerujemo, blagostanju i sigurnosti kojima se nadamo, osim katoličke crkve moraju preuzeti svi: političke stranke i civilne udruge, kulturni i znanstveni djelatnici, gospodarstvenici i umjetnici. Svi se moramo ujediniti oko zajedničkih vrijednosti i ciljeva, a ostaviti po strani osobno, stranačko i profitersko koristoljublje. Hrvatska treba predsjednika koji je spreman za ta načela poduzeti sve, predsjednika koji će cijeloga sebe, svoj život založiti da se ta načela provode. Zato želim biti predsjednik, koji će voditi državnu politiku držeći se načela: suverenosti hrvatske države, poštivanja istine, zalaganja za pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka. 5. Vrijeme je da shvatimo Europsku uniju ne kao cilj nego kao sredstvo. Vrijeme je da se naš odnos prema Uniji utemelji na hrvatskim političkim i gospodarskim interesima. Hrvatska je integralni dio Europe, a Europska unija je politička organizacija. Prema tome nisam protiv ulaska Hrvatske u EU. Ali za razliku od desetgodišnje politike "nema alternative", koja je zagovarala bespogovorni pristup ulasku u EU, moje je stajalište da EU nije cilj nego je sredstvo da Hrvatska ostvari svoje gospodarske i nacionalne interese. Drugim riječima, ne bih nikada prihvatio "podanički mentalitet" kao način ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska svoju politiku prema EU treba graditi na partnerskim odnosima, imajući na umu viziju EU kao saveza suverenih država. To je važno zato što mi moramo već danas predvidjeti kakvu Europsku uniju želimo i kakvo će biti naše mjesto u njoj. O tome nitko od političara na vlasti, u ovih deset godina nije rekao ni riječ. Ukratko, protiv sam onih ugovora koji su do sada potpisani na štetu naših interesa. Da bismo postigli bolje ugovore, osigurali prednosti u pregovorima, moramo puno bolje poznavati odnose između zemalja članica EU, kako bismo znali tko su nam parteri a tko konkurenti u ostvarivanju naših nacionalnih interesa. Zato ću biti predsjednik, koji će zagovarati ulazak u EU pod uvjetom da se osigura zaštita suvereniteta i vitalnih hrvatskih nacionalnih interesa. 6. Vrijeme je da Hrvatska postane subjekt, i prestane biti objektom međunarodne politike. Hrvatska ima svoje strateške interese i izvan Europe, te zato treba tražiti strateške partnere i izvan EU. Tijekom Domovinskog rata imali smo partnerske odnose s SAD-om. To partnerstvo trebamo obnoviti, ali i naći nove partnere osobito u krugu mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja. Zato jer je Hrvatska srednjoeuropska i mediteranska zemlja. Hrvatska nije zapadni Balkan. Zato nam nisu prihvatljive balkanske integracije. Vrijeme je da stanemo na kraj zamislima onih institucija i političara koji se još nisu oslobodili jugoslavenske ideje i komunističke prošlosti, jer takvi su glavni pobornici zapadno-balkanskih integracija. Sa susjedima trebamo imati dobre odnose ali strateške partnere moramo birati sami prema našim razvojnim planovima i nacionalnim interesima. Članstvo u NATO-u je važno za Hrvatsku i treba graditi našu poziciju u NATO-u. A to znači da trebamo jačati Hrvatsku vojsku kao i naš cjelokupni sustav nacionalne sigurnosti. Pregovori sa Slovenijom vode se na pogrešan način. Pristajanje na slovensko prisvajanje našega mora, posljedica su podaničke politike i povlačenja odluke o ZERP-u, odnosno gospodarskom pojasu. Obećanje, da je politička arbitraža o hrvatskim granicama, važna ili čak uvjet za nastavak pregovora s EU – kockanje je sa hrvatskim državnim teritorijem, te suverenošću i sudbinom Hrvatske. Politička trgovina – zamjena hrvatskog teritorija za ulazak u EU - bila bi izdajnička politika. Predložena politička arbitraža porazna je i za samu EU, jer se EU pokazuje nedosljednom i nevjerodostojnom u poštivanju međunarodnog prava i poštivanju jednakih kriterija za prijam novih članica EU. Takva politika EU može imati za posljedicu da trajno zatruje odnose između hrvatskog i slovenskog naroda – koji nikada u povijesti nisu bili u sukobu. Takva politika bila bi suprotna ciljevima i idealima kojima EU teži. Zato problem granica treba vratiti kao problem Slovenije i EU. Projekt EU ne može se završiti bez jugoistoka Europe i zato moramo biti svjesni svoje uloge i odgovornosti. To znači da moramo poštivati druge ali isto tako i tražiti da nas drugi poštuju. EU mora biti zainteresirana za Hrvatsku, u istoj mjeri kao što je Hrvatskoj od interesa članstvo u EU. Ako nema međusobnog uvažavanja i partnerskih odnosa stalno ćemo biti izloženi pritiscima i nametanju dvostrukih kriterija. Zato želim biti predsjednik, koji će uspostaviti strateške partnerske odnose s nizom zemalja u svijetu, ali koji neće Hrvatsku voditi u balkanske integracije. 7. Vrijeme je da obnovimo demokratske institucije kao garanciju zaštite osobnih i kolektivnih prava svih hrvatskih državljana. Ako želimo stabilnost i demokratsko društvo onda moramo obnoviti ukinute i ustanoviti nove demokratske institucije. Uvjeren sam da treba promijeniti izborni zakon za hrvatski Sabor, tako da se izbori organiziraju u sto izbornih jedinica u kojima se bira po jedan zastupnik. Cilj je omogućiti građanima da neposredno biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Time bi se spriječilo da velike stranke na liste stavljaju ljude koji inače nikada u direktnim izborima ne bi prošli u hrvatski državni Sabor. Svakih 40 000 hrvatskih građana biralo bi prema ovom modelu izravno svoga predstavnika u jednoj od stotinu jedinica. Ta praksa iz razvijenog zapadnog svijeta uči nas da tako najkvalitetniji ljudi mogu biti birani u Sabor. Prednost takvog modela je neposredni i jači utjecaj birača na politiku. Potrebno je ponovo vratiti drugi dom u Hrvatski sabor. Županijski dom ima zadaću voditi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske. Zastupnici bi se i za županijski dom Sabora birali neposredno po jedan iz svake izborne jedinice. Županijski dom Sabora ne bi trebao imati više od 35 zastupnika. Izbornim zakonom trebalo bi omogućiti svim hrvatskim državljanima, ma gdje živjeli u svijetu, dopisno glasovanje kako za parlamentarne tako i za predsjedničke izbore. Referendum kao osnovnu demokratsku formu odlučivanja treba primjenjivati pri donošenju odluka o svim bitnim pitanjima po budućnost Hrvatske. Od referenduma za uređivanje granica sa susjednim državama do referenduma za ulazak u EU. Pri tome se moraju poštivati uvriježeni demokratski standardi i odluke se moraju donositi s 50% plus jedan glas, od ukupnog broja birača. Imenovanje glavnog državnog odvjetnika treba ustanoviti kao nadležnost predsjednika države, kako bi tužiteljstvo bilo neovisno od utjecaja političkih i drugih centara moći. Državnu upravu treba modernizirati tako da svatko preuzme svoj dio odgovornosti, i bude neposredno odgovoran za posao koji radi. Ali isto tako da se precizno odredi način koordinacije i odgovornost za međuresorsku suradnju između većeg broja ministarstava i državnih tijela. Ove promjene pridonijele bi razvoju demokracije u Hrvatskoj, pridonijele bi odgovornosti politike i državne uprave, te odgovornosti narodnih zastupnika. Zato ću biti predsjednik, koji će biti odgovoran za razvoj demokratskih institucija i koordinaciju rada državnih institucija. 8. Vrijeme je da mladi preuzmu odgovornost za svoju budućnost i budućnost Hrvatske. Vrijeme je da stvorimo društvo znanja za društvo zdravlja.Hrvatska nema dugoročnu strategiju razvoja. Zato ne može uspješno definirati ni strategije koje će omogućiti da se mladi školuju i pripreme za preuzimanje odgovornih dužnosti u javnom i privatnom sektoru. Ako želimo biti moderno, gospodarski uspješno društvo, nije dostatno samo obrazovati nove generacije, nego i stvarati nova znanja potrebna za razvoj. Mladi moraju dobiti takva znanja. Mladi moraju stvarati takva znanja. Mladi moraju dobiti šansu da svoja znanja i koriste. Moramo ostvariti takve društvene odnose da oni koji žele voditi uspješne firme, traže i nude najboljim mladim ljudima stipendije i posao, kako bi osigurali za sebe najbolje stručnjake. Da bi se promijenilo postojeće stanje potrebno je poduzeti niz mjera. Država bi svima koji žele studirati trebala omogućiti kredit za pokrivanje troškova školovanja, koji će početi vraćati tek kada se zaposle. Time bi svi mladi ljudi imali istu startnu poziciju, neovisno i socijalnim prilikama obitelji iz kojih dolaze, i mogli bi upisivati fakultet za koji polože uvjete. Istovremeno sudbina bi fakulteta ovisila o njihovoj konkurentnosti i uspješnosti. Da bismo spriječili odlazak mladih, te omogućili njihovo zapošljavanje - u sadašnjim gospodarskim uvjetima - zalažem se da poduzeća ne moraju plaćati doprinose na plaće barem 2-3 godine i to za one koji se prvi put zapošljavaju. Time bi se mladi mogli odmah zaposliti a svojom kreativnošću i znanjem stvarali bi nove poslove i nova radna mjesta. Mladima treba nuditi stambene kredite pod najpovoljnijim uvjetima. To znači, ili da banke smanje kamate ili pak da država podmiruje bankama razliku u kamatama. Takvim mjerama mladi bi imali šansu, osiguranu egzistenciju i priliku za napredovanje. Zato ću biti predsjednik, koji će mladima vratiti nadu i optimizam da se u Hrvatskoj može uspjeti vlastitim radom, znanjem i poduzetništvom i tako izgraditi dobar život, sebi i svojoj obitelji. 9. Vrijeme je da vratimo gospodarsku samostojnost. Ako želimo uspješnu Hrvatsku, obnovimo Hrvatsko gospodarstvo! Vrijeme je za tržišno socijalno gospodarstvo sa snažnim poduzetništvom. Hrvatska treba biti socijalna država, država socijalne pravde s uspješnim gospodarstvom. To znači da trebamo tražiti takva rješenja koja će biti u službi čovjeka. Moramo definirati razvojnu strategiju koja će imati za cilj: Otvaranje novih radnih mjesta, snivanje jake državne banke.Važnu gospodarsku infrastrukturu (energetika, voda, zemljište, šume, obala) zadržati, odnosno vratiti (HT, Ina) u državno vlasništvo.Odustajanje od daljnjeg zaduživanja. Neodložno proglašenje gospodarskog pojasa na moru. Teški položaj seljaka popraviti zaštitnim mjerama prema nepotrebnom uvozu poljoprivrednih proizvoda. Ograničavanje stranog vlasništva u medijima. Besplatna zdravstvena zaštita. Tržišno socijalno gospodarstvo znači da moramo voditi brigu o svakom čovjeku: seljaku, ribaru, radniku, umirovljeniku. Danas pravila obvezuju da poduzeća prvo podmiruju obveze prema državi i bankama, a radnici dobiju plaće tek ako nešto ostane. Moj je stav da zakon prvo treba štititi radnike. Radnici trebaju dobiti plaću i to svakog zadnjeg dana u mjesecu, pa tek onda država i banke ono što im pripada. Takvim propisima, u slučaju bankrota poduzeća, radnici bi bili prvi namireni i ne bi se trebali štrajkovima boriti za svoje plaće jer bi im one po zakonu bile osigurane. Razvijene su zemlje svojim (starijim) građana omogućili hipotekarne kredite (kredite na nekretnine koje vraćaju njihovi nasljednici) od kojih mogu pristojno živjeti. Hipotekarni krediti što ih nude banke u Hrvatskoj vrlo su nepovoljni. Zato trebamo banke koje će ih davati pod istim uvjetima kao i u stranim zemljama. Sa sadašnjim omjerom zaposlenih i umirovljenih teško je postići prihvatljivo rješenje. Tijekom devedesetih u cilju jačanja mirovinskih fondova, trećina dionica poduzeća zakonom je predana u vlasništvo mirovinskih fondova. Gdje je danas ta imovina i zašto je oduzeta fondovima poslije 2000.? Kakvo je ona bogatstvo za umirovljenike mogla danas predstavljati svjedoči nažalost usamljeni primjer Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva. Za umirovljenike vidim rješenje u formiranju mirovinskih fondova koji će biti "neovisni" od potresa i promjena u državnom proračunu, a mirovinsko osiguranje djelovati na principu solidarnosti, a ne profita. To je moguće ako se mirovinski fondovi počnu puniti od prihoda od državnih koncesija za eksploataciju prirodnih bogatstava. Prirodna bogatstva nacionalni su potencijali, a umirovljenici su ona socijalna kategorija koja ima najviše prava da ima neposredne koristi od tih bogatstava. No sve te ekonomske, financijske ili pravne mjere moguće su ako postignemo konsenzus oko temeljnih vrijednosti kojima težimo. To isto obvezuje i Hrvatsku narodnu banku i Vladu da na tim vrijednostima budu odgovorni za državnu, političku, financijsku i gospodarsku stabilnost – jer je to u najboljem interesu svakog hrvatskog čovjeka. Vrijednosti su temelj na kojima gradimo budućnost. Razjedinjeni i posvađani ne možemo izaći iz gospodarske krize. Zato ću biti predsjednik, koji će se zalagati za tržišno socijalno gospodarstvo sa snažnim poduzetništvom, u društvu bez korupcije i kriminala. 10. Vrijeme je da poduzmemo sve potrebne mjere kako bismo sačuvali svoj nacionalni i kulturni identitet. Ako vratimo gospodarsku samostojnost koja znači čuvanje gospodarskih potencijala u hrvatskim rukama; ako vratimo kulturnu samobitnost kao jedini garant budućnosti jezika, kulture i vrijednosnoga sustava koji nas je stoljećima očuvao; ako vratimo političku samostalnost, što znači da se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu ili Haagu - onda ćemo očuvati svoj identitet i osigurati budućnost sebi i svojoj djeci. Image što ga Hrvatska ima u svijetu, samo je slika onoga što drugi misle o hrvatskoj državi, narodu, kulturi i ciljevima kojima težimo. Zadaća je predsjednika da predstavlja Hrvatsku u svijetu. Da promiče njezin ugled, za dobrobit društva i države koju predstavlja. Zato ću biti predsjednik, koji će promicati ugled Republike Hrvatske u svijetu, kao predsjednik svih hrvatskih državljana. Gospođe i gospodo, Htio bih na kraju reći da ovi izbori za predsjednika države nisu rutinski izbori. Ovo su povijesni izbori jer je hrvatska demokracija još krhka i jer je međunarodni položaj Hrvatske i dalje nezavidan, pa Hrvatima ne može i ne smije biti svejedno je li na Pantovčaku osoba duboko svjesna hrvatskih interesa, je li ondje osoba koja je tamo dospjela samo populističkim frazama, a nedorasla zadaći, ili je čak – kao u zadnjih deset godina, osoba upregnuta u protuhrvatska kola. Ja sam odgojen u ozračju ozbiljnosti i odgovornosti, osobne odgovornosti za nacionalnu sudbinu. Spreman sam založiti se do kraja za Hrvatsku kojoj je potreban još jedan preporod, za uzlet narodne volje i za konačno i neupitno pozicioniranje samosvojne i dostojanstvene hrvatske države koja se nikome ne klanja, koja svoje ne da, a tuđe poštuje. U takvu Hrvatsku vjerujem, takvoj Hrvatskoj želim biti predsjednikom, s vašom potporom i Božjom pomoći!“ Skup je završio zajedničkim izvođenjem pjesme "Bože čuvaj Hrvatsku". Na skupu je bila i delegacija Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata iz Bjelovara koja podržava sve stavove što ih je Miroslav Tuđman, također dragovoljac, iznio u svojoj kampanji za predsjednika Republike Hrvatske.

Mišljenja predsjedničkih kandidata

2009-10-25T01:56:00.000-07:00

Predsjednički kandidati o smjeni Polančeca

Tportal.hr zanimao je odnos predsjedničkih kandidata prema smjeni Damira Polančeca. Mišljenjem da se ne treba prihvatiti proizvedeni linč naš predsjednički kandidat ponovo se izdvojio od ostalih. A o motivima i tome što se valja iza medijskog eksploatiranja brojnih afera vezanih uz hrvatske strateške tvrtke podrobnije se može pročitati iz priopćenja Stožera dr. Miroslava Tuđmana "Zaštita hrvatskih tvrtki".

Što bi s Polančecom da su na Pantovčaku?

Afera Podravka i smjena Polančeca goruće su teme koje duboko potresaju državu, a takve se u nas često pojavljuju. U takvim trenucima je građanima, koji će uskoro biti i birači, vrlo važan stav budućeg predsjednika Republike od kojega se očekuje da, kao nestranački čovjek, predstavlja moralni stup društva.

Većina kandidata za Mesićevog nasljednika predložila bi izvanrednu sjednicu Vlade, a IDS-ov Damir Kajin bi se usto bacio i na detektivski posao te krenuo u lov na tajne račune. HNS-ova Vesna Pusić zapitala bi se o odgovornosti cijele Vlade, dok bi SDP-ov Ivo Josipović udijelio Polančecu savjet da odstupi s mjesta potpredsjednika Vlade.

Neki od kandidata već su u javnosti, uglavnom u ime svoje stranke, govorili o tome što misle o ulozi potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u aferi Podravka i tome treba li dati ostavku.

Oporbeni kandidati SDP-ov Ivo Josipović, HNS-ova Vesna Pusić i IDS-ov Damir Kajin sa svojim saborskim klubovima zatražili su i saborsku raspravu o povjerenju Polančecu te smatraju da je Polančec odgovoran u slučaju da je znao za malverzacije, ali i u slučaju da nije znao, a trebao je. HDZ-ov Andrija Hebrang stao je iza Polančeca izjavom da će svatko 'uvijek biti nevin dok mu se ne dokaže krivnja'.

Da su danas na Pantovčaku, njihovi govori trebali bi biti lišeni političkih stavova, a imali bi i puno veći utjecaj, pa smo istražili što bi rekli ili učinili.

Primjerice, aktualni predsjednik Stipe Mesić rekao je da nije znao što se događa u Podravci i ocijenio da iza svake afere stoji politika: 'O čemu se razgovara danas - koliko ima HSS, a koliko ima HDZ u upravi ili u nadzornom odboru. To je ono što svakako treba isključiti iz gospodarstva.' Na taj je način Mesić upozorio na jedan od općenitijih problema društva, a Polančeca nije kritizirao jer kaže da ne zna točno na koji je način Polančec umješan: 'On je iz Podravke došao u politiku, ali kolika je njegova prisutnost danas, direktno ili indirektno, to ne mogu tvrditi.'

IVO JOSIPOVIĆ (SDP)

Josipović kaže da bi kao predsjednik imao dvije razine na kojima bi mogao djelovati: na pravnoj razini bi tražio da svi građani koji su uključeni u aferu Podravka imaju isti tretman pred licem pravde i da nečiji položaj ne smije utjecati.

'Na političkoj razini tražio bih odgovornost potpredsjednika Vlade ne samo zbog Podravke, nego i iz drugih razloga, funkcioniranja sustava', rekao je Josipović i dodao da je zahtjev predsjednika za izvanrednom sjednicom Vlade jedan od načina, ali da to ne može riješiti problem. Što se tiče Polančecove moralne odgovornosti, Josipović kaže da bi ga tražio da iz moralnih razloga podnese ostavku, ali da je to na kraju ipak njegova osobna stvar.

VESNA PUSIĆ (HNS)

Predsjednik može tražiti da se stvar istjera na čistac, da se cijeli proces istjera do kraja i pronađe tko je odgovoran. 'Što se tiče odgovornosti ministra, za to je pitanje odgovorna Vlada, a za uhićene pravosuđe', pojasnila je Pusić i rekla da je ovo pitanje općenito pitanje odgovornosti Vlade, pa onda Polančeca jer dolazi iz Podravke.

'Potpredsjednik Vlade iz tvrtke iz koje je došao, a da nije znao? To ne može biti! A da stvarno nije znao, ni to nije dobro obavljanje posla', opisala je Pusić način na koji bi prokomentirala situaciju da je predsjednica.

Izvanrednu sjednicu Vlade bi tražila, ali tek kada vidi što će Vlada sama napraviti.

DAMIR KAJIN (IDS)

Kajin bi najprije otišao u Berlin! 'Otišao bih po disketu koju je svojedobno jedan bankar iz Liechtensteina prodao njemačkim vlastima. Na njoj je bilo više tisuća imena ljudi koji imali svoj novac na tajnim računima. Uvjeren sam da su tu i ljudi iz Hrvatske', rekao je.

Kajin bi se tako pozabavio novcima koji su se iznijeli iz Hrvatske, a od HNB-a bi, kaže, tražio da objavi sve transakcije preko offshore tvrtki: 'To je suptilni mehanizam potkradanja, sa svakog takvog računa 10 do 20 posto ostaje za one koje s tim tvrtkama rade. Na takav je način Hrvatska oštećena za stotine i stotine milijuna eura.'

Kaže da bi se na taj način mogao rekonstruirati dio novaca koji nestajao iz Hrvatske, a pretpostavlja da bi tu Podravka imala centralno mjesto.

'Mesić treba sada inzistirati i javnosti podastrijeti gdje je taj novac, a ono što bi jedino predsjednik mogao učiniti jest da sazove izvanrednu sjednicu Vlade i to stavi na dnevni red', kaže Kajin i dodaje da treba, ako se na sjednici utvrdi da je sumnja opravdana, tražiti razrješenje ljudi izvršne vlasti.

'Polančec nije jedini, on je umješan, ali postoji čitav niz drugih', tvrdi Kajin i kaže da je sada sve na koalicijskim partnerima koji bi Polančeca mogli smijeniti u Saboru i izglasati mu nepovjerenje.

NADAN VIDOŠEVIĆ

Vidošević je svoj 'novi' glas upotrijebio prvi put na Polančecu: 'Kosor je svojim stavom otvorila mogućnost da se raspravi o svim aferama za razliku od kormilara koji je vodio Vladu prije nje. Kakva će odluka biti donesena, odlučit će koalicijski partneri između sebe. Osobno, ne vjerujem da se sastalo pet-šest menadžera i da su odlučili provesti plan o kojem se priča. On je morao biti smišljen izvana.'

Na pitanje misli li da Polančec treba dati ostavku iz moralnih razloga, Vidošević je rekao da je to njegova osobna stvar.

VESNA ŠKARE-OŽBOLT

'Apsolutno bih tražila da se sazove sjednica Vlade i da se razmotre svi aspekti situacije oko Podravke i koliko će to štete donijeti Podravci. Predsjednik se nema pravo miješati u istragu, ali ima pravo znati što se zbiva', rekla je Škare-Ožbolt i naglasila da su isto tako ministri koji su sjedili u NO-u morali imati sliku stanja u Podravci.

Izbori se 2009.

2009-05-07T12:52:00.000-07:00

Na jednostavno pitanje - koga biste izdvojili kao najpozitivnijeg političara u proteklom mjesecu? - gotovo dvije trećine sudionika Večernjakove ankete nije moglo izdvojiti nijednu osobu. Od ukupno 900 ispitanika, anketiranih 26. i 27. ožujka, njih 62 posto potpuno je ravnodušno u odnosu na aktualne vladajuće i opozicijske političare. Od ostalih 38 posto, koje je tijekom ožujka ipak povuklo neko političko ime, najviše ih cijeni predsjednika Mesića, iako ni on ne osvaja više od 9,2 posto glasova. Drugi je Sanader sa 6,6, treći Milanović sa 6,2 posto glasova, a sve zajedno navodi na zaključak da se nastavlja pad ugleda hrvatskih političara u očima domaće javnosti. U mjerenju političkog raspoloženja provedenom prije dva mjeseca, ravnodušnost građana bila je manje izražena. Istodobno dok je teško ‘iščupati’ odgovor koga građani smatraju najpozitivnijim, na listi ‘negativaca’ u proteklom mjesecu čak 25 posto građana prvo mjesto daje premijeru Sanaderu. - Sanaderov rejting više nije otporan kao prije. Sad kad zbog ekonomske krize raste zabrinutost za njihovu egzistencija, kriteriji temeljem kojih građani ocjenjuju političare postaju oštriji - kaže dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti. Izvor: večernji list

Nakon Tuđmana Tuđman ?

2009-04-06T23:32:00.000-07:00

U Večernjem listu od 14.03.09. čitamo naslov "Tuđman u Sinju najavio kandidaturu". Nakon pročitanog teksta koji jedva da je vidljiv i kao da je tamo proguran preko veze čitamo kako je profesor Miroslav Tuđman ozbiljno nakanio postati hrvatskim predsjednikom. Ponukalo ga je na to, kaže večernjak, ohrabrenje koje je dobio od prijatelja, intelekrualaca, gorpodarstvenika, branitelja i nekih medija (čitaj novinara) a sve kako bi vratio dostojanstvo hrvatskom čovjeku. Mnogi se među nama pitaju da li je uopće moguće većini hrvatskih građana vratiti dostojanstvo i da li oni u profesoru Miroslavu Tuđmanu vide osobu koja im to može vratiti. Glas većine građana presudno će utjecati na izbor kandidata za predsjednika a njima će biti važna ličnost koja ima osobine državnika, političkog znalca i koja može biti jaka protuteža premijeru. Da li je Tuđman taj pokazat će izbori i ništa drugo. Profesore sretno!

Pliva se odriče zarade da bi spasila ljekarne i sebe

2009-03-06T22:52:00.001-08:00

Pliva će svim ljekarnama nadoknadi razliku u cijeni za svoje proizvode koje će morati prodavati po nižim cijenama, a koje su nabavljale prije početka reforme zdravstva isnižavanja cijena lijekova u prosjeku za 12 posto. Naime, dio aktualne zdravstvene reforme je i snižavanje cijena lijekova za u prosjeku 12 posto. Zbog činjenice da će i lijekove koje imaju na zalihama morati prodavati po nižim cijenama, hrvatski će ljekarnici, prema procjenama Hrvatske ljekarničke komore, izgubiti blizu 17 milijuna kuna. Uprava Plive donijela je odluku da svim ljekarnama nadoknadi razliku u cijeni za svoje proizvode koje će ljekarne morati prodavati po nižim cijenama, a koje su nabavljale prije snižavanja cijena lijekova. Jučer je pisana obavijest o tome upućena svim ljekarnama u Hrvatskoj koje mogu putem vele drogerija ostvariti mogućnost povrata razlike u cijeni za proizvode na Osnovnoj listi HZZO-a, kojima je Pliva snizila svoje cijene.(izvor: nacional)

Liječnici obiteljske medicine ne odustaju od bojkota reforme

2009-02-19T03:22:00.000-08:00

Liječnici obiteljske medicine objavili su u srijedu nastavak bojkota naplate participacija u ordinacijama obiteljske medicine te potpisivanja aneksa ugovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine tvrdi da aneks nije potpisalo oko 70 posto od 2350 obiteljskih liječnika, a u HZZO-u da je potpisalo 55 posto doktora. Mnogi od njih razmišljaju o umirovljenju ili prelasku u potpuno privatnu praksu bez ugovora sa Zavodom. Odvjetnik KoHOM-a Rajko Mlinarić kazao je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu da je prije tjedan dana poziv na pregovore ministru zdravstva Darku Milinoviću, no do jučer od ministra nije stigao nikakav odgovor. Ne dođe li do pregovora, odvjetnik će, kako je to već prije najavljeno, podnijeti tužbe kojima će pokušati osporiti odredbe aneksa. Mlinarić tvrdi da mu je punomoć dostavilo 820 liječnika. Unatoč tvrdnjama ministra Milinovića da liječnici koji ne naplaćuju participacije krše zakon, i dalje je nejasno tko je zadužen za njihovo sankcioniranje.

Jonathan Barnbrook, britanski dizajner, odbio Coca Colu, zašto?

2009-02-02T08:37:00.000-08:00

Barbara : Radovima izloženima na zagrebačkoj izložbi kritizirate američki korporacijski i kulturalni imperijalizam te Bushevu vladu, ali je izostala reakcija na Blairovu politiku?
U svom se radu bavim i time, ali ti radovi nisu izloženi na ovoj retrospektivi jer sam htio predstaviti nešto što je zanimljivo široj publici makar je SAD laka meta.
Barbara: U tekstu objavljenom u elektroničkom časopisu "Unzine" pišete da je "hrvatski grafički dizajn jako dobar", ali da "nema dovoljno fantastičnog". Možete li malo proširiti tu ocjenu hrvatskog dizajna?
Vjerujem da je ovdje vrlo teško preživjeti kao mali i neovisan dizajner. Oglašavačke agencije od pada komunizma sve više rastu i unutar njihove strukture nastaje najviše dizajna tako da ostaje malo prostora za druge. A u agencijama vrlo rijetko nastaje pristojan grafički dizajn. Njihov je rad usmjeren na zaradu, kreativnost te uglavnom ne igra neku bitnu ulogu. Kada se tome pribroji malo tržište, onda zaključite da je u ovoj sredini mnogo teže raditi i zbog toga je potrebno puno više hrabrosti da bi se ustrajalo u neprihvaćanju kompromisa. Hrvatski komercijalni dizajn može biti na razini drugih zemalja, ali izvan tih granica nastaje ono što je izvan serijsko.

Hrvatska nije u recesiji, neradna nedjelja ostaje

2009-01-12T23:04:00.001-08:00

ZAGREB - Hrvatska u ovom trenutku nije u recesiji, a nadam se da neće ni biti, poručio je ovih dana premijer Ivo Sanader u emisiji Hrvatskog radija posvećenoj prvoj godini rada njegove Vlade. "Očekujem, a mogu obećati da ću učiniti sve, da Hrvatska ne upadne u recesiju, a ako upadne, bit će to kao i kod vodećih industrijskih zemalja svijeta", rekao je premijer, dodavši da će se o tome kako se Hrvatska nosi i kako će se nositi s financijskom krizom više znati nakon siječnja, i inače u ekonomskom i financijskom smislu najtežeg mjeseca u godini.Sanader je ustvrdio kako ovu Vladu, nažalost, na početku svake godine dočeka nešto neočekivano i izvanredno - lani, na početku mandata to je bio inflacijski udar, a sada financijska te plinska kriza, koja se, istaknuo je, očito ipak bliži kraju, odnosno da su Rusija i Ukrajina riješile svoj spor koji je blokirao isporuku plina Europi."Izgleda da se stvari raščišćavaju i da bi plin uskoro mogao poteći", rekao je, ali i naglasio da unatoč krizi nikada nije i neće u pitanje doći opskrba plinom zaštićenih kupaca (kućanstava, vrtića, škola, bolnica, itd). "Poželjno je da svatko štedi koliko može, ali oni (zaštićeni kupci) potpuno su zaštićeni", dodao je.Sanader je napomenuo da je proteklog vikenda stabiliziran plinski sustav, da je Hrvatska pokazala kako u svakom trenutku, pa i onom kriznom, može pravodobno i kvalitetno reagirati.Istaknuo je kako će u narednom razdoblju intenzivirati mjere koje bi jamčile stabilnost u opskrbi plinom - do kraja siječnja trebali bi biti završeni pregovori s MOL-om oko izdvajanja plinske djelatnosti iz Ine, zatim bi se išlo u izgradnju novog podzemnog skladišta, na nove opskrbne pravce, povezati se s mađarskim skladištem te razmotriti gradnju LNG terminala na Krku.Najavio je da je namjera Vlade do kraja siječnja u Sabor uputiti energetsku strategiju, ponovivši kako je HDZ stav da Hrvatska svoju energetsku neovisnost može osigurati i bez gradnje nuklearnih elektrana, ali i istaknuvši kako će se, odluči li se struka ipak za nuklearke, HDZ još jednom razmotriti i tu opciju.Sanader očekuje i da bi do kraja ovoga tjedna iz Bruxellesa trebalo stići mišljenje o zadnjem Vladinom prijedlogu restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, uvjeren da će privatizacija škverove učiniti konkurentnima.Premijer je rekao kako je Vlada i on osobno vrlo zadovoljan suradnjom u vladajućoj koaliciji, ocijenivši kako je "koalicija odlično odradila svoj posao i idemo dalje".Odbacio je mogućnost da će Vlada, zbog najava otkaza, mijenjati Zakon o trgovini i ukinuti zabranu rada nedjeljom. "Trgovački lanci nikoga nisu zapošljavali da radi nedjeljom, nego su ljude zapošljavali jer su im trebali", rekao je Sanader.

Nezavisni hrvatski sindikati primjereno reagirali

2009-01-02T04:05:00.000-08:00

Otvoreno pismo Nezavisnih hrvatskih sindikata premijeru Sanaderu

Poštovani gospodine Sanader, s razumijevanjem i odobravanjem jučer smo primili vijest o Vladinoj intervenciji koja je zapriječila dan ranije iz jedne banke najavljeno podizanje kamata na sve vrste kredita, što bi kao lančanu reakciju imalo podizanje kamata na kredite i kod svih ostalih banaka. Kao što i sami znate građani su prema zadnjim podacima HNB-a poslovnim bankama krajem mjeseca rujna bili dužni više od 121,7 milijardi kuna. Naravno kako je krajem godine taj dug još i veći. Tako na svaku hrvatsku obitelj prosječno otpada više od 97,2 tisuće kuna toga duga. Prosječno toj istoj obitelji mjesečno nedostaje 27-28% sredstava potrebnih za pokriće mjesečnih troškova, što u pravilu nadoknađuje najvećim dijelom zaduživanjem i nešto manje dodatnim radom pa i na crno. Neto primanja građana već su maksimalno opterećena i ratama kredita pa im za život mjesečno preostaje daleko manje sredstava od onih statistički prikazanih. Tako je i realno stanje gore od onog koje nam nude službene statistike. Gotovo 50% kreditne zaduženosti građana otpada na kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite, minuse po tekućim računima građana i kreditne kartice, što je u pravilu zaduživanje za preživljavanje. Oko 40% su dugoročni stambeni krediti pri kojima su građani do maksimalne kreditne sposobnosti opteretili svoja primanja. Tako već i najmanje podizanje visine kamata na kredite za mnoge dužnike predstavlja nerješiv problem i pad prema ovrhama, pri čemu mnogi neće ostajati isključivo bez dijela primanja, već i bez nekretnina koje su na kredit kupili. Dok nam iz svijeta dolaze informacije o smanjenju kamata na kredite, banke u Hrvatskoj najavljuju potpuno suprotno – njihovo povećanje. Budući su minulih godina, pa i ove u Hrvatskoj izuzetno dobro zarađivale i budući ih nije uzdrmala svjetska financijska kriza, budući im je HNB otpustio dobar dio obveznih rezervi i time im ojačao kreditnu i funkcionalnu sposobnost, a Vlada RH povećala iznos štednog uloga za čiju sigurnost jamči, najmanje što banke mogu učiniti, ako već ne spuštaju kamate, je da ih ne povećavaju. Razumljiva je reakcija građana na najave povećanja kamata na kredite, koji su jučer tijekom do podneva u panici i ljutnji nazivali u Nezavisne hrvatske sindikate tražeći da se nešto poduzme. Upravo pri pisanju pisma Vama i guverneru HNB-a, zatekla nas je jučer vijest kako je banka nakon razgovora s Vladom privremeno odustala od povećanja kamata.Prigoda je podsjetiti Vas na zaključak sa zadnje sjednice Povjerenstva za praćenje cijena kako će se naredna sjednica Povjerenstva održati krajem mjeseca studenog ili početkom prosinca. Kako sjednicu Povjerenstva niste sazvali niti do kraja prosinca, tražimo hitno sazivanje sjednice početkom siječnja na kojoj , uz cijene komunalija i druge cijene, posebno hrane i energije, na dnevnom redu trebaju biti i cijene kredita u Hrvatskoj.Predlažemo da se na sjednicu pozovu predstavnici HNB-a i vodećih poslovnih banaka u Hrvatskoj.Uz najbolje želje za nadolazeću 2009. godinu, s poštovanjem
PredsjednikKrešimir Sever

Što se događa sa HSP-om ?

2008-12-28T08:36:00.000-08:00

Na izbornom zboru Hrvatske stranke prava Splitsko-dalmatinske županije predloženo je ujedinjavanje svih stranaka pravaškog usmjerenja na lokalnim izborima. Za predsjednika županijskog HSP-a jednoglasno je izabran Ivan Protrka. On je istaknuo kako je prošlo vrijeme raskola unutar pravaškog političkog spektra te da je nužno ujedinjenje najprije HSP-a i Hrvatske čiste stranke prava kako bi na lokalnim izborima u svibnju pravaši, posebice u Splitu i Dalmaciji, polučili što je moguće bolji ishod. Obraćajući se nazočnima predsjednik HSP-a Ante Đapić je u polusatnom govoru također u prvi plan istaknuo potrebu ujedinjenja svih pravaša, i na državnoj i na razini Splitsko-dalmatinske županije, radi jačanja pravaške opcije kao alternative HDZ-u i SDP-u. Đapić je priznao kako je za neuspjeh HSP-a na posljednjim parlamentarnim izborima i osobno odgovoran, jer je griješio u odabiru stranačkih kadrova. ''HSP je u proteklih godinu i pol prošao kroz katarzu i sada nam je potrebno okupljanje i zajedništvo da bismo zaustavili obespravljivanje i pljačkanje hrvatskog naroda'', kazao je Đapić. Po njegovim riječima Hrvatska je politika u posljednjih desetak godina ''na stranputici'', a sada doživljava i poniženje od Slovenije koja, zbog sporenja glede granice, koči uključivanje Hrvatske u Europsku uniju. ''Slovenija koristi svoje pozicije da bi dobila dio hrvatskog teritorija'', kazao je Đapić, koji smatra da su hrvatske vlasti popustljive u pregovorima s EU-om. On je u izjavi novinarima, nakon završetka sjednice, kritizirao način na koji hrvatska Vlada pregovara s EU-om o restrukturiranju domaće brodograđevne industrije. ''U pregovorima s EU-om prihvaća se restrukturiranje brodogradnje, a koje ne znači restrukturiranje nego odricanje od brodogradnje kao gospodarske grane'', ocijenio Đapić, koji smatra da je potrebno ujedinjavanje svih brodogradilišta radi spašavanja hrvatske brodograđevne industrije. U isto vrijeme u Osijeku vijećnici iz Kluba HDSSB- a i HSS-a optužili su predsjednika Gradskog vijeća Antu Đapića da provodi samovolju i da se miješa u nadležnosti gradonačelnika i Gradskog poglavarstva. Za smjenu Ante Đapića bilo je šest vijećnika, a protiv je bilo 13 vijećnika osječkoga Gradskog vijeća, te je zahtjev odbačen. Predsjednik Kluba i predsjednik HDSSB-a, saborski zastupnik Vladimir Šišljagić, obrazlažući zahtjev za smjenom predsjednika Ante Đapića, rekao je kako je ''kao saborski zastupnik, dobio dokument u kojemu se Anto Đapić i Vlado Zec, u ime Kamen Ingrada, obvezuju na suradnju, koja se odnosi na financiranje jedne od izbornih kampanja HSP-a, obnovu stranačkih prostorija, te obiteljskog stana i kuće Đapiću'', a koji će, kako je ustvrdio Šišljagić, ''zauzvrat pomoći Kamen Ingradu i Vladi Zecu''. Anto Đapić odbacio je sve optužbe kao neargumentirane, istaknuvši da su sve u predizbornoj funkciji, te da im je cilj od Osijeka ''ponovno stvoriti grad slučaj''. Đapić je također kazao kako je on osobno više stao u obranu Branimira Glavaša nego njegova stranka, jer ''nitko nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja''. Ocijenio je kako se HDSSB-e već dugo obračunava s HSP-om i s njim osobno, a sve iz straha od predstojećih izbora, jer su i ''prošli pokazali da je HSP pobjednik''.

Republika Golf Hrvatska

2008-12-15T22:40:00.001-08:00

Index.hr - "kontroverzni Zakon o golfu već je izazvao buru negodovanja u javnosti, s obzirom na to da su mnogi uvjereni kako je riječ o izravnom pogodovanju građevinskim lobijima koji pod krinkom izgradnje golf igrališta žele apartmanizaciju jadranske obale. Posljednje kritike, bolje rečeno apel zastupnicima da ne prihvaćaju takav zakon došao je od strane Nevladine udruge Zelena akcija, GONG-a i Transparency International Hrvatska (TIH) koji smatraju kako je zakon neustavan i nepravedan te da je budući izvor netransparentnosti, korupcije i otimačine zemljišta. Naime, sporne odredbe budućeg Zakona omogućit će ulagačima izvlaštenje privatnih terena, uz tek simboličnu naknadu, moći će se kupiti državno zemljište kao i ono lokalne uprave i samouprave i to bez provedbe javnog natječaja! Točnije rečeno država ili jedinica lokalne uprave morat će prodati investitorima do 30 posto površine zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevinske čestice po tržišnoj cijeni i to kako smo rekli, bez javnog natječaja. Također, investitor, odnosno vlasnik većinskog dijela zemljišta za golf, može vlasnicima zemlje oduzeti i do 20 posto ukupne površine terena."

Tako su u sinoćnjoj emisiji HTV-a Za i Protiv golfa govorili Damir Bajs, Nenad Stazić, Jerko Rošin, Dražen Ladić i gospođa Baje. Obični gledatelj na mahove je mogao shvatiti rečeno i razne argumente koji niti u jednom trenutku nisu uvjerljivo djelovali bilo da su od strane Bajsa ili Stazića. Iako Bajs u uvodu brani svoj Zakon o golfu ipak ne pronalazi smisao toga zakona u potpunosti jer na pitanje koliko to turista Hrvatska gubi jer nema adekvatnih golf igrališta Bajs nezna točan niti približan odgovor već nagađa da je gubitak siguran. Znači o tome nije provedena studija što je vidljivo i iz izlaganja golmana Ladića kao strastvenog golfera koji opet priznaje da on nezna kako dovesti u Hrvatsku golf turiste ali to će za investitore u golf raditi strane agencije. Mislim da je gledateljstvo bilo naklonjeno Stazićevom mišljneju da je to još jedna u nizu legalno izvedenih pljački koja se sustavno provodi nad hrvatskim narodom od 1991. godine a omogućio ju je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Ovim Zakonom razbaništit će se ono najvrednije u Hrvatskoj a to je zemlja i to posebno u priobalnom pojasu. Jeste li čuli da se radi golf igralište u kršu ili velikim neobrađenim površinama, tamo nema interesa za izgradnju stanova i apartmana pa nema niti golf terena složit će se svi. Na kraju je pitanje, Ako se ne pogoduje Zakonom o golfu građevinskoj mafiji - Tko će i od kuda biti klijentela za toliki broj golf terena da se investicija isplati ? ? ?

Osoba godine 2008.

2008-12-13T08:36:00.000-08:00

Priključujemo se temi koju je predložio Monitor.hr jer želi napraviti ankete za osobe godine po raznim kategorijama. Ponosno vam najavljujemo People's choice godišnji izbor 2008!

Koje su kategorije?

1. Sportska osoba godine

2. Hrvatski film godine

3. Hrvatski glazbenik godine

4. Knjiga godine

5. Trash godine

6. Gospodarski događaj godine

7. Politički događaj godine

8. Svjetski događaj godine (npr. Kosovo, Obama, kriza...)

9. Osoba godine (odnosi se na Hrvatsku, ali isključujući sve koji nemaju veze sa sportom jer je to u 1. kategoriji)

Ostalo sa weba:

Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič danas je u Samoboru na konferenciji za novinare izjavila da teret odgovornosti za prevladavanje svjetske krize osim državne trebaju snositi i lokalne razine; važno je umijeće gospodarenja krizom i na lokalnoj razini, a njihovi proračuni trebaju biti štedljivi. Adlešič je istaknula da će ponovno preporučiti svim HSLS-ovim dužnosnicima potpunu štednju. Tvrdi da je HSLS jedina stranka koja svoje gradonačelnike, načelnike, donačelnike - sve one koji sudjeluju u vlasti na lokalnoj razini priprema za takvo funkcioniranje. Istaknula da osim gospodarske politike, socijalna politika ostaje prioritet - čuvanje svakog radnog mjesta i ulaganje u poduzetništvo te ocijenila da će to biti sve teži posao i da zato na njega treba biti spreman.

Iz tiska će za koji dan izaći te će u ponedjeljak u kinodvorani Studentskog centra u Zagrebu biti promovirana knjiga “Zlatko Sudac, razgovori” publicistice Dunje Ujević. Izdavač je nova nakladnička kuća “Joshua”, koja će izdavati duhovnu literaturu. Poznati kršćanski karizmatik, kako kaže autorica, koja nam je ustupila izvatke iz svoje knjige, govori o sebi bez zadrške, o temamam ovoga vremena – o duhovnoj zapuštenosti, zamkama demokracije, globalizacije, liberalizma, o zamkama vremena koje nam nudi sav sjaj i sva matrijalna dobra a uzima nam dušu. Ono što se dosad znalo o poznatom svećeniku uglavnom su interpretacije “iz druge ruke”, a ovdje je riječ o autentičnom, iskrenom, ispovjednom Sudcu. I to uobliku nevezanog, neposrednog, spontanog dijaloga.– Još me nešto muči oko Božje logike. Juda i Petar. Obojica su izdali Isusa. S tim što Juda ostaje metaforom izdajnika, a Petar postaje temeljem Crkve....Petar se ipak pokajao i gorko zaplakao, a Juda se objesio na smokvu. Ne govorim o tome je li Juda izdao ili je Petar izdao. Izdali su ga i jedan i drugi u konačnici, ali završni čin života sudbinskog za Petra i Judu je desno i lijevo. Juda je odabrao suicid jer se sa svojim činom nije mogao nositi, u svom si srcu nije mogao oprostiti i nije se mogao pomiriti s Bogom. Dok je Petar gorko zaplakao i okajao svoje grijehe. A koga će Bog odabrati nego slabog? Odabrao je Petra. A Judi je kao i Petru dana šansa da na svojim greškama nauči. Petru je njegovo pokajanje očito postalo toliko pročišćujuće da mu je Krist kao Uskrsli mogao reći – dosad si se sam opasivao i hodao kamo si htio, odsad ćete drugi opasivati i voditi kamo nećeš...Petar je kontradiktoran. On je jedna eksplozivna, žestoka ali umjetnička duša. Žestoka i luda. Dok je Juda materijalna duša. On je političko-ekonomska duša. Njemu je najvažnije bilo to što je mislio da će Isus biti okrunjen za kralja. Doživljavao ga je kao političkog lidera. Jer ga nije shvatio. A kad je vidio da sve to ide u krivo, a ne kako je on mislio – dobro, ovi će ga uhvatiti, a narod će ga izvući – kad je vidio da ga je narod razapeo, nije imao snage okrenuti ploču i pokajati se, nego se objesio. Dakle, taj zadnji ishod naš je presudan moment da Petar bude Petar, a da Juda bude Juda. A, gdje je sada Juda – mislim na njegovu dušu – to zna samo dragi Bog.Bojim se sebe• Što znači teror prezenta?– To znači konzumacijski mentalitet. Na daljinski, prvi, drugi, treći program. Stisneš gumb – kapučino, dulja, kraća. Mobitel – dostava u kuću. Sve tup, tup, tup, i evo! Sve SAD. Gubitak vremena rađa gubitkom kvalitete života. I to se danas događa. Jer, ako ja u jednom danu proživim ono što je prije 50 godina čovjek mogao proživjeti u tjedan dana, onda se pitam – što od toga što sam u tom danu proživio, kad legnem u krevet, želim zadržati za sebe. Ili sam već sit i umoran od svega proživljenoga. izvor: večenji list

Zašto je Vlada izgubila bitku za proračun, te morala pristati na poštivanje ugovora sa sindikatima javnih i državnih službi

2008-12-05T08:25:00.001-08:00

Zagreb - Kako nam donosi Index.hr proračun, ipak, još nije donesen i ostalo je prostora za daljnju preraspodjelu prije nego ga Vlada donese i sutra uputi u Sabor. No, Kosor je poručila da je što se sindikata tiče priča gotova i da su oni krivi za neostvarivanje Vladinog cilja - "uravnoteženog" državnog budžeta.Plaće će u državnim i javnim službama, prema tome, rasti prema prijašnjem dogovoru za šest posto. Deficit proračuna na kraju će iznositi 1.7 posto, to znači kako neće biti ništa od opraštanja jedan posto kamate na prijašnje zajmove od MMF-a, kojemu je uvjet bio da proračun bude bez deficita. Na sam spomen novog zaduženja u Međunarodnom monetarnom fondu ministar financija je komentirao citirajući poslovicu koju često koristi gospodarstvenik Ante Čičin Šain:"Nemojte prizivat' vraga, on sam dođe!", kazao je Ivan Šuker odbacujući mogućnost novog kredita od, smatraju mnogi, najvećeg svjetskog lihvara.Zanimljivo je kako potpredsjednica Kosor kao ni ministar Šuker nisu htjeli direktno odgovoriti o gradnji Pelješkog mosta, no prema svemu sudeći "on ide dalje".Šuker je objasnio da bi država ako bi se odlučila na nepoštivanje ugovora o plaćama, zaradila privatne tužbu na Ustavnom sudu, i jedini je izbor za zadržavanje nultog deficita bio - "prodaja obiteljskog srebra ili zaduživanje, što u ovim okolnostima ne dolazi u obzir". To je zato što su tvrtke u državnom vlasništvu zbog pada cijena dionica izgubile 40 do 50 posto vrijednosti, dok je kredit najskuplji potez kojim bi se deficit pokrivao. Nezamrzavanje plaća tako državu košta 1,4 milijarde kuna. Mediji su danas pisali kako bi planirano zaduženje Vlade za 2009. godinu moglo iznositi 1,5 milijardi eura što će biti povećano za 1,4 milijarde kuna koje će se, pak, amortizirati uštedama unutar proračunskih stavki.
Također, novac za povećanje plaća u 2009. godini mogao bi biti kompenziran sa smanjenim budžetom za neke kapitalne projekte kao što je Pelješki most dok je druga mogućnost zamrzavanje novih zapošljavanja u državnu i javnu službu. Uz zamrzavanje zapošljavanja nema riječi o mogućim otpuštanjima iz državnih i javnih službi.

Politika

2008-12-05T08:04:00.000-08:00

Politika pretpostavlja početnu raznovrsnost stajališta, pa je pomirenje razlika među uključenim stranama također jedan od njenih ciljeva. To se postiže predlaganjem rješenja koje se smatra racionalnim i ispravnim. Druge članove zajednice potrebno je pridobiti za tu opciju, što se postiže raspravom i uvjeravanjem. Stoga je komunikacija iznimno bitna za politiku, a u sebi sadrži i borbu za poborništvom.
Donesena odluka iako teži zajedničkom dobru može zadirati u suprotne interese nekih pripadnika stanovite skupine, što otvara mogućnost da je oni ne slijede. U tom slučaju upotreba fizičke sile može jamčiti da će odluku poslušati i oni kojima ne odgovara! Takva upotreba sile je politička samo ako je većina pripadnika smatra opravdanom i svrhovitom za dobrobit skupine. Radikalna suprotnost nasilnom rješavanju jest dogovor pripadnika skupine, konsenzus. Nedostaci takvog načina su: dugotrajnost procedure, pogotovo u velikim zajednicama i ponovna primjena sile nad onima koji ne prihvate konsenzus.
Tipična ishodišta politike su društveni sukobi, ograničenost resursa, planiranje budućnosti, odnosi s drugim zajednicama.